RATOVI ZA MORSKO DNO
07 Kol 2011
- Detalji
- Kategorija: Iz svijeta
- Napisao/la Miro Sinj
- Hitovi: 6286
SIROVINE Novi vid kolonijalnih ratova za morsko dno
Podmornicama do rudnika zlata, srebra i platine
Dosad otkrivena najbogatija podmorska nalazišta minerala na svijetu su u vodama oko Papue Nove Gvineje, i to na 1050 metara, što je relativno plitko kada je riječ o podmorskom rudarstvu. Nađeni su grumeni koji sadrže količinu zlata isplativu za eksploataciju
U potrazi za novim nalazištima mineralnih sirovina svjetske su se industrijske velesile, prije svih SAD, Kina, Japan, Indija, Južna Koreja, Njemačka i Francuska, okrenule istraživanju podmorja, odnosno morskog dna.
Za takve se misije koriste posebno konstruirane podmornice, poput kineske »Jiagolong«, koja je s tročlanom posadom u Tihom oceanu nedavno zaronila na 5057 metara. Ta je podmornica lani simbolično postavila kinesku zastavu na dno Južnokineskog mora, na koje pravo polažu i neke druge zemlje. Sve to podsjeća na kolonijalne ratove vođene prije svega zbog rudnih bogatstava prije stotinu i više godina. Kinezi već desetak godina intenzivno rade na pronalaženju novih izvora sirovina za svoju brzo rastuću industriju, uključujući i vojnu, što sve više plaši ostatak svijeta. Kina je peta zemlja čija je podmornica s ljudskom posadom u podmorskim istraživanjima zaronila dublje od 3500 metara. Podmorska nalazišta zlata, srebra, platine, bakra, mangana, kobalta, cinka... uglavnom su bogatija od onih na kontinentu te stoga ne čudi ta bjesomučna utrka u istraživanju, odnosno osvajanju morskog dna.
Za istraživačke misije koriste se posebno konstruirane podmornice, kakva je kineski »Jiaolong«, koja je s tročlanom posadom u Tihom oceanu nedavno zaronila na 5057 metara. Ta je podmornica lani simbolično postavila kinesku zastavu na dnu Južnokineskog mora, na koje pravo polažu i neke druge zemlje
Dosad otkrivena najbogatija podmorska nalazišta minerala na svijetu su u vodama oko Papue Nove Gvineje, i to na 1050 metara, što je relativno plitko kada je riječ o podmorskom rudarstvu. Nađeni su grumeni koji sadrže količinu zlata isplativu za eksploataciju. Dosta bogato nalazište bakra otkriveno je na 1400 do 3700 metara dubine, na kojoj su još obično i srebro, cink i olovo uz zlato. U manganskoj kori koja se proteže od 800 do 2400 metara dubine nalazišta su kobalta, vanadija, molidbena i platine, a na 4000 do 6000 metara najviše je nikla, kao i bakra, kobalta i mangana.
Mineralni uzorci s morskog dna prikupljaju se ronilicom na daljinsko upravljanje. Eksploatacija se tih nalazišta može pak obavljati uz pomoć trake koja grumenje izvlači na površinu, odnosno brod ili platformu, ili da se nakon miniranja materijal iz morskog dna isisava na površinu usisnom cijevi, a potom se kroz drugu cijev nevrijedan materijal vraća na morsko dno.
Rudarenje pod morem je nova gospodarska djelatnost, ali su posljedice za morski ekosustav još nepoznate. Može se očekivati povećanje toksičnosti u podmorju, a vraćanje otpadnih tvari na morsko dno stvorit će oblake čestica koje će utjecati na zooplankton i prodiranje svjetla. To znači ugrozu za cijeli hranidbeni lanac u podmorju.
Prema najavama, osjetnija komercijalna eksploatacija podmorskih rudnika trebala bi započeti 2013. Znanstvenici tvrde da se u svjetskim oceanima kriju velike zalihe mineralnih sirovina, ali su istraživanja vođena od 1960. do današnjih dana potvrdila da se pretjeralo s procjenom ekonomske isplativosti eksploatacije podmorskih rudnika, bez obzira na sve višu cijenu mineralnih sirovina na svjetskom tržištu. SAD je od 1960. do 1984. na istraživanja u podmorju potrošio 650 milijuna dolara.
Rudarstvo u podmorju regulirano je Konvencijom o pravu mora Ujedinjenih naroda iz 1982., te Konvencijom o međunarodnom morskom dnu koje reguliraju ulaganje pojedine zemlje u podmorje, i to isključivo u gospodarski pojas koji se proteže 200 nautičkih milja od obale pojedine zemlje. Neke industrijski moćne zemlje odbile su potpisati Konvenciju o pravu mora.
Početak je podmorskih istraživanja obilježio do danas nesrušen rekord u ronjenju pod morem do dubine od 11.500 metara, a postignut je 23. siječnja 1960. batiskafom američke mornarice »Trieste 1«. Šesnaestometarski »Trieste 1« sputio se na dno Marijanske brazde u Tihom oceanu s dvočlanom posadom u kabini, čeličnoj kugli, promjera 2 metra i teškoj 13 tona. »Trieste« je konstruirao i dao sagraditi Švicarac August Piccard 1953., a pet godina poslije prodao ga je američkoj mornarici za 250.000 dolara. Ruski istraživač Anatolij Sagaljevič ostvario je pak stotine ronjenja do velikih dubina sa svoje dvije podmornice »Mir 1« i »Mir 2«, proizvedene u Finskoj, dugačke 7,8 metara i teške oko 18,6 tona, s kojima je ronio čak 57 puta do olupine »Titanica« na 3500 metara. »Titanic« je potonuo 1912., lociran 2001., a Sagaljevič je u njegovu olupinu uronio 2005. te se radio vezom javio na površinu. On je zaronio i do ruske nuklearne podmornice »Kursk« potonule na samo 100 metara, na kojoj je zapečatio torpedne cijevi kako bi spriječio nuklearnu katastrofu. Sagaljevič je samo jedan od dvojice ljudi koji su ronili na dnu Sjevernog pola, što govori da je svjetsko podmorje neuporedivo slabije istraženo od Svemira, s obzirom na to da se u orbiti oko Zemlje dosad našlo više od 500 osoba.
Poznat svjetski pustolov Richard Branson najavio je da će se ove godine svojom istraživačkom podmornicom dugačkom 5,5 metara spustiti u Marijansku brazdu 11.000 metara ispod morske površine, u sklopu projekta Virgin oceanic. Kao što je pokrenuo komercijalne letove, Brenson vjeruje da će turiste zanimati i spuštanje u najtanovitije dijelove oceana.
Autor
Damir Herceg
preuzeto sa
tajne, morskog, dna, podmorske, misterije
Comments powered by CComment