Petak 22 Studeni 2024

Pretraga

Stvoreno super gorivo budućnosti

13 Svi 2009
(Reading time: 1 - 2 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Znanstvenici sa Sveučilišta u Göteborgu u Švedskoj uspjeli su stvoriti tvar koja je 100.000 puta teža od vode i gušća od one koja se nalazi u središtu Sunca, a nadaju se da bi u budućnosti mogla postati čist i održiv izvor energije.
Zamislite kocku tvari čija je osnovica 10 cm, a težina čak 130 tona. Ovakva tvar, ultra - gusti deuterij stvorena je, zasad u mikroskopskim količinama, u laboratoriju u Göteborgu. Nova mjerenja pokazala su da je udaljenost među atomima te tvari znatno manja nego u običnoj materiji. Profesor na Odjelu za kemiju, Leif Holmlid, vjeruje da je to važan korak prema komercijalnoj uporabi gustog deuterija.

Nova tvar stvara se iz teškog vodika poznatog kao deuterij i stoga je nazvana ultra – gusti deuterij. Vjeruje se da ima važnu ulogu u stvaranju zvijezda te da ga ima u gigantskim planetima poput Jupitera.

Pokus u kojem je gusti deuterij laserom potaknut na fuzijuProfesor Holmlid ističe da bi se on mogao koristiti u laserskoj nuklearnoj fuziji. „Moćnim laserima među jezgrama deuterija moguće je izazvati nuklearnu fuziju koja oslobađa goleme količine energije“.

Laserska tehnologija ranije je testirana na smrznutom deuteriju, međutim, dala je slabe rezultate. Ultra – gusti deuterij je milijun puta gušći od smrznutog te je u njemu znatno lakše izazvati proces fuzije.

„Kada bi mogli proizvesti velike količine ultra – gustog deuterija, proces fuzije mogao bi postati izvorom energije budućnosti“, objasnio je Holmlid.

„Također vjerujemo da možemo tako urediti fuziju da proizvodi samo helij i vodik koji su potpuno bezopasni. Tako se nećemo morati baviti radioaktivnim tricijem koji bi se koristio u drugim budućim fuzijskim reaktorima, što pak znači da će laserska fuzija, kako je mi zamišljamo, biti održivija i manje štetna za okoliš od metoda koje se trenutno razvijaju“.

Deuterij je stabilni neradioaktivni izotop vodika čija se atomska jezgra sastoji od protona i neutrona, za razliku od najčešće prisutnog izotopa vodika kojemu se jezgra sastoji samo od protona. U velikim količinama nalazi se u vodi – na tisuću atoma vodika dolazi više od jednog atoma s jezgrom deuterija. Izotop se označava kao '2H' ili 'D', a poznat je kao teški vodik. Koristi se u konvencionalnim nuklearnim reaktorima u obliku teške vode (D2O), a vjerojatno će se koristiti kao gorivo u budućim fuzijskim reaktorima.

izvor: jutarnji.hr

Piše: Nenad Jarić-Dauenhauer

goriva, budućnosti, pogonski, sustavi

O autoru
Author: Miro-sinjEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno