Kapustin Yar: Sovjetska Area 51, priće iz okolice
14 Svi 2019- Detalji
- Kategorija: Paranormalni blog
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 5116
Kapustin Yar bio je najosjetljivija zračna baza bivšeg Sovjetskog Saveza, čak i iznad Američkog područja 51 zbog razine tajnosti koja ga je obavijala.
U članku ćemo objaviti neke slike za koje mnogi Ufolozi tvrde da su autentične i da su nastale preletima špijunskih zrakoplova tipa U-2, Satelitskim snimkama i samim slikama špijuna koji su bili u samom postrojenju.
Kapustin Yar nastao je kao mjesto za razvoj svemirskog programa Sovjetskog Saveza nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ležao je preko 800 kilometara južno od Moskve i oko 100 kilometara istočno od Volgograda, bivšeg Staljingrada. Ovih dana leži blizu kazahstanske granice, ali u vrijeme punog intenziteta rada baza je bila duboko unutar sovjetskog teritorija.
Upravo su ovdje uhvaćene rakete V2 i njemački znanstvenici koji su ih stvorili, a koji su trebali raditi ne na samo jednom jedinom zadatku, ulaska u svemir prije Amerikanaca, nego i projektiranju i testiranju novih zrakoplova, raketa i drugih sustava naoružanja. Baza je smatrana tako tajnom da je obližnji grad Zhitkur ispražnjen od stanovništva i uništen jer je bio preblizu baze.
Godine 1948., manje od godinu dana nakon glasovitog incidenta u Roswellu, operateri radara u bazi uočili su neidentificirani objekt.
U isto vrijeme, pilot lovca koji je letio u blizini baze imao je vizualni prikaz srebrenog predmeta u obliku cigare. Izvijestivši da ga zasljepljuju zrake NLO-a, pilotu je naređeno da se uključi u presretanje i nakon tri minute pucnjave, projektil je uspješno srušio objekt. Čini se da je i NLO ispalio nekakvo energetsko oružje u MiG, što je u konačnici rezultiralo padom i NLO-a i MiG-a.
William J Birnes, izdavač američkog časopisa UFO Magazine, vjerovao je da je vanzemaljska letjelica ispalila nekakvo energetsko oružje na sovjetski lovac, ali sretnim slučajem s ispaljenim projektilom poremetio je antigravitacijsko polje NLO-a, uzrokujući njegov pad s neba. Sovjetski timovi za oporavak brzo su skupili olupinu i odnijeli je u podzemni objekt u Kapustin Yaru, koji je ironično nazvan Zhitkur, po bivšem gradu koji je uništen nedaleko od baze.
Birnes je tvrdio da je pilotima MiG-a naređeno da poduzmu sve potrebne mjere kako bi srušili izvanzemaljsku letjelicu jer je Moskva očajnički željela steći bilo kakvu prednost nad Sjedinjenim Državama, za koje su vjerovali da su ostvarili ogroman napredak zahvaljujući reverzibilnom inženjeringu letećeg tanjura iz Roswella.
Rusija ima dugu povijest viđenja NLO-a, koja datira tisućama godina unazad. Ruski istraživač, Paul Stonehill, koautor s Philipom Mantleom o NLO-ima iz SSSR-a, opisao je kako je oko 950. godine Ahmad Ibn Fadlan, arapski kroničar, poslan iz Bagdadskog kalifata da se uključi u diplomaciju s kraljem Bugara.
Na području Volge u Rusiji, Fadlan je opisao kako su on i njegovi suputnici svjedočili 'zračnim bitkama' između ' čudnih oblika' koji su se kretali kroz oblake. Flote predmeta, koje su letjele u formacijama koje su sličile ljudima i životinjama, dugo su se privlačile, spajale i razdvajale. Stonehill je događaj opisao kao nešto iz modernog filma.
15. kolovoza 1663. s neba se spustio veliki vatreni disk i počeo je ispuštati zrake svjetlosti u Robozero jezero u blizini Belozerska, oko 400 kilometara istočno od St.Peterburga
Kretao se s juga na zapad, nestajao i kasnije se pojavljivao još oko sat i pol na nebu, zastrašivajući lokalne stanovnike. Rečeno je da je ribar bio opečen od svjetlosti, a sjajna riba skočila je iz vode kao da želi pobjeći od vatrene lopte koja joj je lebdjela iznad glave(možda od tud potjeće legenda o zlatnoj ribici?).
Godine 1892. jedan se objekt pojavio iznad Moskve i ispustio 'svjetlosni stup' na tlo, događaj je trajao 20-25 minuta. Opisan je kao vatreni, baš kao i većina drugih ruskih NLO izvješća kroz stoljeća.
Jedan ruski događaj zasjenjuje sve događaje o NLO-ima u cijelom svijetu..
Kapustin Yar
30. lipnja 1908. velika je vatrena kugla prešla preko sibirske tajge i eksplodirala preko šume blizu grada Tunguska.
Isprva se mislilo da je meteor pogodio Zemlju i kada su prve ekspedicije stigle dvadeset godina kasnije, očekivale su se da će pronaći veliki krater. Nije pronađen nijedan krater, ali razaranje je bilo očito, s drvećem koje je bilo postavljeno poput šibica u ogromnom kružnom pojasu oko središta eksplozije. Prema obrascu uništenja, uskoro je postalo jasno da je objekt eksplodirao visoko iznad zemlje, slično kao što su atomske bombe pale na Japan 1945., ali mnogo jače u smislu veličine i snage.
Većina istraživača izvan Rusije, uključujući Stantona Friedmana, bili su uvjereni da je to prirodan događaj i da nema veze s vanzemaljcima ili NLO-ima, ali ruski ufolozi, kao što je Nikolaj Subbotin iz ruske istraživačke stanice NLO-a, nisu bili tako sigurni. Subbotin je objasnio kako je objekt naizgled promijenio putanju dva puta prije nego što je eksplodirao, nešto što prirodni objekt kao što je meteorit ili komet ne može učiniti. Tada je bilo neobjašnjivih razina radijacije u regiji, a tu je i činjenica da je biljni svijet izgledao izmijenjen zbog tog zračenja.
Sam je Staljin izgledao uvjeren da je taj događaj povezan s nekom vrstom oružja, vjerojatno od izvanzemaljaca, i postavio je Sergeja Koroleva, oca sovjetskog svemirskog programa na zadatak pronalaženja odgovora.
Koroljevu je odobreno financiranje tima za putovanje u Tungusku sa flotama helikoptera.
Pronašli su radioaktivne metalne fragmente i područje koje je postalo poznato kao "Đavolje groblje", područje blizu mjesta eksplozije gdje biljke neće rasti, a životinje obično umiru. Iako se vjeruje da je Koroljev rekao Staljinu da misli da je eksploziju uzrokovala izvanzemaljska letjelica, njegovo službeno izvješće stavlja krivnju na meteorit.
Kako su se počele vraćati glasine u Washington DC o olupinama NLO-a iz Tunguske, nesreći iz 1948. i drugim incidentima koji su odneseni u Zhitkur, američkim obavještajnim agencijama postalo je očito da moraju saznati što se događa.
Njihovi špijuni su ih obavijestili da Sovjetski Savez gradi ogromne rakete koje ne samo da mogu nositi velike nuklearne bojne glave, već mogu i doseći svemirska prostranstva.
Doista, njihov napredak je postao tako brz, da su Sovjeti bili daleko ispred svih mogućih rokova napredovanja.
Do trenutka kad su američki špijunski zrakoplovi U2 fotografirali Kompleks u Kapustin Yaru, postojala su najmanje četiri balistička startna mjesta, četrnaest podmetača za lansiranje, visoko sofisticirana radarska postaja, tri dugačke piste i brojna neidentificirana područja.
Bilo je čudnih, geometrijskih uzoraka na tlu. Mnogi istraživači NLO-a vjeruju da su ovi dizajni privukli NLO-e i da su to uzorci po starim spomenicima kao i krugovima u žitu. Nedavno smo i pisali o tome u jednom članku da su Sovjeti mogli prizvati NLO sa preko 50% uspješnosti i mahanjem ostvarivali neki primitivni oblik komunikacije.
Ono što izviđački zrakoplov nije mogao otkriti bio je podzemni objekt Zhitkur. Datoteke NLO-a su nas odvele u virtualni obilazak baze, izrađen od opisa koje je dao ruski ufolog Anton Anfalov.
Četvrt milje ispod površine vodili su nas kroz mračne, vlažne hodnike i tunele, s brojnim komorama koje su sadržavale različite vrste izvanzemaljskih plovila u različitim fazama rastavljanja. Postojala su područja u kojima će se odvijati obdukcije vanzemaljaca i drugi dijelovi gdje se možda rekonstruiraju motori. Konačno, postoje ogromni hangari koji ne sadrže zrakoplove, već velike objekte u obliku cigara ili cilindara.
Napredak na Kapustin Yaru omogućio je Sovjetima da skoče ispred Amerike u svemirskoj utrci.
Godine 1957. Sputnik I uspješno je lansiran u orbitu. Mjesec dana kasnije, pas nazvan Laika postao je prva životinja u svemiru. Godine 1961. Yuri Gagarin postao je prvi čovjek koji je kružio oko Zemlje. Godine 1963. Valentina Tereshkova postala je prva žena koja je putovala u svemir. Godine 1965. Aleksej Leonov postao je prvi čovjek koji je "šetao" u svemiru.
Ruski kozmonauti također su izveli prvi sastanak i pristajanje u svemiru. Osim slijetanja na Mjesec misijom Apolo, Sovjetski Savez je pobjeđivao u svemirskoj utrci sve dok se nisu pojavili famozni svemirski šatlovi 1981. godine.
Jedan od najpoznatijih ruskih ufologa je Vladimir Azhazha (ponekad Ajaja). Bio je u blizini Kapustina Yara gdje je tvrdio da se NLO srušio. Pronašao je eliptično područje na kojem je tvrdio da je vanzemaljsko plovilo naglo palo na Zemlju 1961. godine. Rekao je da su životinje izbjegavale to područje, da tamo neće pasti stoka i da čudne energije utječu na puls i disanje svakoga tko onamo stupi nogom.
Lokalni stanovnica, Zoya Shubenkina, potvrdila je Azhazhinu priču o nesreći iz 1961. godine, tvrdeći da je tome sama svjedočila.
Rekla je da je nad njezinom kućom preletjela velika, vatrena, crvena kugla i srušila se u dolinu uz rijeku.
Azhazha je objasnio koliko se sovjetskih pilota lovaca bavilo borbama s NLO-ima. Bivša pukovnica sovjetskog ratnog zrakoplovstva i kozmonaut, heroj države, Marina Popovich potvrdila je da je osobno svjedočila zračnim bitkama između sovjetskih zrakoplova i NLO-a.
Jedan takav događaj opisao se 1964. godine. Tijekom misije obuke, dva mlažnjaka su napadnuta od NLO-a i bila su prisiljena na spiralno ronjenje. Godine 1980., pukovnica Popovich naišla je na nekoliko neidentificiranih objekata dok je bila na strogo povjerljivoj misiji. Rekla je da su tri svjetla nalik na vatrenu kuglu je pratila neko vrijeme, a kasnije je samo gledala kako se udaljavaju, nije ih mogla pratiti ni u punom forsažu zrakoplova.
U večernjim satima 7. kolovoza 1967., pukovnik Vyatkin Lev Mikhailovich je iznenada naišao na predmet koji je projektirao snop svjetla prema dolje. Pokušao je izvući svoj MiG od snopa, ali lijevo krilo ga je dotaknulo i on je krajnjim naporima ponovno uspostavio kontrolu nad zrakoplovom.
Avion se tresao i njegovi su instrumenti poludjeli. Dok su odlazili, njegov tehničar je uzviknuo da krilo sjaji i nakon što su sletjeli, nastavilo je sjati čitav tjedan.
Kako je sve više i više izvještaja dolazilo iz cijelog Sovjetskog Saveza, KGB je pokušavao zataškavati događaje, otvarajući vlastiti dosje o fenomenu, poznatom kao Plava datoteka( da svaka sličnost s Plavom knjigom je sasvim slučajna).
Plava datoteka je postala najopsežnija i najveća studija o NLO-ima ikada naručena bilo gdje u svijetu.
Trajala je od sredine šezdesetih do pada Sovjetskog Saveza. Jedan od njenih posljednjih izvještaja bio je iz 1990. godine kada su svjedoci blizu Kapustin Yara opisali NLO-e na nebu koji su kružili tamo više od sat vremena.
Nove slobode u Rusiji omogućile su istraživačima dosjea o NLO-ima dobivanje "strogo povjerljivih" snimaka navodnog NLO-a u Kapustin Yaru. Dana 3. lipnja 1960. godine, dvije vanzemaljske letjelice navodno su se srušile u Kasputin Yar-u, stvarajući široku vatrenu loptu koja je izazivala eksplozije u blizini više od sat vremena.
Za jednog od NLO-a je rečeno da je uništio tri rakete na lansirnim rampama, dok je drugi uništio skladište goriva. Nakon što su plamenovi bili natopljeni, ostaci plovila poslani su u Zhitkur.
Da budem iskren, sugerirati da je ono što je prikazano u snimci NLO-a stvarno i NLO je samo neka vrsta lukavost da se Amerima podmetne nešto što sliči na NLO. Sve što se da vidjeti bio je veliki požar. Moglo je biti ništa, ali priča se nastavlja i Stanton Friedman je rekao da je čuo te iste glasine o NLO-ima koji uništavaju sovjetske rakete u znak odmazde.
Rusija je zemlja mnogih tajni, ne samo ufološke prirode.
Program je završio izvješćem američke novinarke Kim Murphyja iz LA Timesa, koja je govorila o svom putovanju u Rusiju kako bi istražia jezero koje je misteriozno nestalo.
Nije bila sigurna da vjeruje u te priče, ali kad je stigla tamo, otkrila je da je to istina. Čitavo je jezero nestalo, a očevici su rekli da se stvorio ogroman vrtlog i voda je nestala poput vode u kadi kad se makne čep. Kakve to ima veze s NLO-ima, ne znam ...
Vraćajući se na povratni put, rečeno nam je da još uvijek traju istraživanja u Kapustin Yaru, dok su olupine NLO-a dovođene u Zhitkur prilično redovito i prestale su tek 1997. godine, kada je rečeno da je u Poljskoj došlo do rušenja NLO-a.
Ruski Roswell bio je još jedan zanimljiv pogled na fenomen NLO-a.
Sovjetski je Savez očito imao veliki interes za tu temu i, čini se, bio je spreman djelovati na izuzetno neprijateljski način prema neidentificiranim objektima u njihovom zračnom prostoru. Je li skok Moskve u svemir bio potpomognut izvanzemaljskim brodovima rastavljenim obrnutim inženjeringom? Dokazi ne bi to sugerirali, ali ...
Sovjetske rakete pogonjene su gotovo jednako kao i američke, tj. Nisu stigle u svemir pomoću antigravitacijskih motora iz razbijenog tanjura, što u biti i ne čudi, kad su obje bile nastale iz iste rakete V2, samo što su Sovjeti dugo tajili prisustvo nacističkih inženjera, nego se sve pripisivalo Koroljevu. Ipak, ostaje veliko pitanje što se događa u svim tim podzemnim objektima, ne samo u Rusiji, nego i u cijelom svijetu.
Izvori:
https://en.wikipedia.org/
http://www.russianspaceweb.com/
http://www.astronautix.com/
http://www.science-rumors.com/
Comments powered by CComment