Mitologija
Fenomen kuglaste munje:
07 Lip 2018
- Detalji
- Kategorija: Mitologija
- Kreirano: Četvrtak, 07 Lipanj 2018 11:11
- Napisao/la Miro Sinj
- Hitovi: 9711
Fenomen kuglaste munje: U Visokom snimljen energetski izboj
Za vrijeme obilaska Arheološko-turističkog parka „Ravne 2“, koji se nalazi u samom podnožju Bosanske piramide Sunca, ispod ulaza u tunelski labirint, 1. decembra ove godine, Semir Osmanagić je igrom slučaja snimio neobični energetski fenome poznat pod nazivom „kuglasta munja“.
Na prvi pogled – kaže Osmanagić – nalikuje na tenisku lopticu, ali se nakon uvečanja fotografije mogu vidjeti razlike u strukturi - nije kompaktna, niti u potpunosti ispunjava krug.
O ovom zagonetnom (prirodnom) fenomenu u svijetu se ne zna mnogo, ali su u prošlosti zabilježena mnoga svjedočanstva.
PIŠE: Ahmed Bosnić
DOGAĐAJ U CRKVI: Petog avgusta 1977. godine u Moskvi je bjesnila oluja. Nekoliko munja udarilo je u zonu Kremlja i Nikulin, čuvar Velikog dvorca izašao je da vidi ima li štete. Ugledao je svijetložutu loptu kako se kreće u pravcu Uspenske crkve, u kojoj je upravo završavana restauracija. Tri osobe su se tog trenutka nalazile u crkvi, blizu ulaza, i bile su zabezeknute kada su ugledale kako na vrata ulijeće vatrena lopta veličine oko pet centimetara. S obzirom na to da crkva ima dupla vrata i da je na prvima bilo otvoreno lijevo a na drugim desno krilo, energetska loptica nije mogla uletjeti pravolinijski već se kretala putanjom oblika latiničnog slova S. Kroz crkvu se, međutim, kretala pravolinijski sve dok nije „naletjela" na oltar i uz manju eksploziju išćezla. Na mjestu udara nestalo je pozlate. Prasak su osim očevidaca čule i osobe koje su se nalazile u blizini crkve.
Kako statistike govore jedan od dvije do tri stotine ljudi u toku života ima priliku da ispriča priču sličnu ovoj, dakle i da doživi susret sa loptastom munjom. Najčuveniji svjedok pojave loptaste munje profesor Rihman, sa Univerziteta u Petersburgu, nije imao sreće. Ostalo je zabilježeno da je on bio prvi naučnik koji je pao kao žrtva sopstvenog eksperimenta. Dogodilo se to 1753. godine i tokom istrage, organizovane da objasni smrt profesora Rihmana, poznati ruski naučnik Lomonosov, koji je takođe učestvovao u eksperimentu, izjavio je kako su njih dvojica pokušavala razjasniti prirodu munje.
TRAGIČNI EKSPERIMENT: Postupak koji su odabrali podsjeca na eksperiment kojim je nezavisno od njih poznati americki naucnik, kasnije predsjednik Bendžamin Franklin, dokazao da su munje elektricna praznjenja u atmosferi. Tragedija je sprijecila ruske naucnike da to i sami dokazu.Rihman je pred sobom imao neuzemljen metalni stap-gromobran, a u ruci je držao elektrometar, napravu koja se koristi za mjerenje količine elektriciteta. Jednog trenutka na površini niskog oblaka, koji se valjao iznad njihovih glava, stvorila se vatrena lopta i brzo se spustila na vrh gromobrana. Istovremeno se na drugom kraju metalnog stapa formirala blijedoplava usijana lopta velicine pesnice i necujno poletjela ka nesretnom naucniku. Pogodila ga je u lice i u sobi se zacula eksplozija. Usijani komadi metala, dijelovi elektrometra, razletjeti su se i nagorjeli odjecu nekolicine prisutnih. Kada se slegao dim, na ćelu profesora Rihmana mogla se vidjeti velika crvena mrlja, a na dzonu jedne od cipela jasno su se vidjele dvije povece rupe iz kojih se jos pusilo. Posto u to vrijeme nije postojala fotografija, eksperimentu je prisustvovao umjetnik - graver i za potrebe istrage nacrtao svoju verziju dogadaja. Na slici se jasno vidi da je munja bila loptasta. Policiji i sudijama nije bilo tesko da shvate da ovog „ubicu" ne trebaju da uhvate oni vec fizicari. Lov koji je uslijedio traje vec 250 godina i ne moze se reci da je krivac ulovljen.
Na „suđenju", na stranicama strogo naučne štampe, svoju rijec reklo je preko hiljadu svjedoka. Oni su opisali susrete sa loptastim munjama i na osnovu tih izvještaja mogu se izvesti neki opšti zaključci o osobinama ove neobične prirodne pojave.
PRVO. Loptasta munja je dugotrajno elektricno praznjenje u vazduhu
koje se desava u toku, iti neposredno po prestanku, oluja pracenih grmljavinom. Neki strucnjaci tvrde da se svaka pojava loptaste munje desava neposredno prije ili poslije udara „obicne" munje. Medutim, bar je isti broj onih koji tvrde sasvim suprotno - da su te dvije pojave potpuno nepovezane.
DRUGO. Termin loptasta nagovjestava da je oblik ovih elektricnih cudovista sferican i to je tacno u oko 90 odsto slucajeva. A u preostalih 10 od-to smjestili bi se razni oblici od elipsoida i kruskastih tvorevina pa sve do vrlo izduzenih formi nalik na stapove. Ovi se, inace, smatraju i najdivljijim loptastim munjama, jer nestaju u veoma burnim eksplozijama i tom prilikom u stanju su da ucine puno stete. Dimenzije loptastih munja znatno variraju. „Obicne" lopte najcesce imaju precnik od 20 cm, mada mogu varirati od 5 do 150 cm. No, da stvari budu jos zamrsenije, opazene su i dvije vrste neuobicajenih loptastih munja, minijaturne i gigantske.
Ove prve su manje od dva centimetra i ponekad se za vrijeme grmljavine pojave na ispruzenom prstu ili se pojave na podu, pa „skoce" na neki siljast predmet (prst je uobicajena zrtva). Gigantske lopte su zaista velike. Poznata su nam dva zabiljezena slucaja, u prvome se navodi da je precnik iznosio oko pet metara, a u drugome da je lopta bila velicine autobusa...
Cini se, medutim, da su ovi divovi dobrocudni jer za sobom nisu ostavili nikakvu stetu. Po svemu sudeci minijaturne i gigantske loptaste munje razlikuju se od „obicnih" ne samo po dimenziji vec i po jos nekim bitnim osobinama, kao na primjer po gustini energije.
TRECE. Vrijeme “zivota” loptastih munja je relativno kratko, obicno je oko pet sekundi, mada su zabiljezeni slucajevi kada je pojava prezivjela i pet minuta. No, i ovo naizgled kratko vrijeme bar je deset puta duze no sto predvidaju postojeci teorijski modeli. Dakle, neko tu nije u pravu: priroda ili fizicari?
CETVRTO. Loptaste munje se tokom postojanja mogu kretati dosta brzo (najcesce dva metra u sekundi), ali mogu i lebdjeti u mjestu. Kretanje je obicno veoma promjenljivo. Lopte nastale na oblacima krecu se pravo ka zemlji, a nanize se krecu i lopte nastale u blizini tla. Ocigledno jos jedna greska prirode, jer nauka predvida da se vatrene kugle moraju kretati uvis i to velikom brzinom. Po ovom pitanju jedino su poslusne neobicne munje - one koje nastaju na morskim talasima i polijecu pravo ka oblacima.
Posebno se cudno loptaste munje ponasaju prema ljudskom rodu. U stanju su da vrlo uporno progone ljude te su cak bivale optuzene i da posjeduju inteligenciju.
Ove nestasne lopte mogu biti i u raznim bojama. Gotovo je podjednaka vjerovatnoca da ce biti bijele, narandzaste, crvene ili plave. Ocevici tvrde da sjaj obicno odgovara lampi od 100 do 200 vati. l dok se divite lijepim bojama, cesto cete cuti i zvuk koji podsjeca na zujanje ili sistanje.
PETO. Nestanak loptaste munje je ponekad neprimjetan, ali je najcesce pracen eksplozijom poslije koje ostaje plavicasta izmaglica ostrog mirisa slicnog mirisu ozona iii sumpora. Posljedice eksplozije mogu biti razlicite. Najcesce su to izgorjeli dijelovi odjece i lisca, oljustena kora sa drveca, gubitak boje kod raslinja, istopljen asfalt, pokvareni kucanski uredaji, telefoni i radio-stanice.
U Brizbejnu u Australiji zabiljezeno je da se loptasta munja zavukla ispod tramvaja i izazvala vatru na motoru i elektricnim instalacijama. Najdramaticniji slucajevi su kada dode do nastanka rupa na zidovima ili prozorima, a jednom je srusena i cijela kuca, koja je istina bia mala i krhka. O kolicini energije koja je smjestena u tipicnoj loptastoj munji slikovito govori i jedan primjer zabiljezen u Engleskoj. Posto je pokidala telefonske zice i zapalila ram prozora kroz koji je usla u kucu, loptasta munja se srucila pravo u kadu punu vode. Nesudeni kupac koji je ogrnut peskirom stajao sa strane vidio je kako je voda trenutno prokljucala i nastavila kljucati jos nekoliko minuta.
ŠESTO: Medu najzanimljivije osobine loptaste munje spada i to da ona moze proci kroz prozorska stakla ili pukotine na zidu i da moze opstati ili cak i nastati u zatvorenim prostorijama. Cesti izvjestaji da se loptasta munja pojavljuje u unutrasnjosti aviona posebno su zbunjivali naucnike. Razlog je sljedeci: elektricna polja ne mogu prodrijeti u unutrasnjost metalnih posuda (to je takozvani efekat Faradejevog kaveza i iz istog razloga se u kolima ne moze slusati tranzistor bez spoljasnje antene).
S obzirom na to da sve munje nastaju kao posljedica uspostavljanja snaznog elektricnog polja izmedu oblaka i zemlje (ili dva oblaka) to polje ne moze prodrijeti u unutrasnjost aviona koji je nacinjen od metala. Uobicajeni „scenario" je da loptasta munja “ude" kroz prozor u pilotskoj kabini i onda se nastavi kretati duz hodnika sve do repa. A bas ta osobina munja, da se komotno setaju po unutrasnjosti metalnih tvorevina, pravi je trn u oku vecini teorija.
preneseno sa
http://www.nexus-svjetlost.com
nastati,u,oku,trn,je
Comments powered by CComment