Izgubljene civilizacije
Mars je nekoć bio naseljen, što se onda dogodilo s njim?
02 Stu 2022
- Detalji
- Kategorija: Izgubljene civilizacije
- Hitovi: 3596
Mars je nekoć bio naseljen, što se onda dogodilo s njim?
Je li život započeo na Marsu, a zatim otputovao na Zemlju radi svog procvata? Prije nekoliko godina, teorija o kojoj se dugo raspravljalo poznata kao "panspermija" dobila je novi život, jer su dva znanstvenika odvojeno predložila da su ranoj Zemlji nedostajale neke kemikalije bitne za formiranje života, dok ih je rani Mars vjerojatno imao. Dakle, koja je istina iza života na Marsu?
Nakon desetljeća proučavanja Marsa, znanstvenici priznaju da postoji velika vjerojatnost da je udar asteroida ili kometa promijenio sudbinu Crvenog planeta. U usporedbi sa Zemljom, Mars je prepun udarnih kratera, što i ne čudi s obzirom na nepovoljan položaj Marsa u našem Sunčevom sustavu, tik uz asteroidni pojas.
Kao rezultat toga, Mars neprestano napadaju asteroidi, a za razliku od Zemlje, Mars nema veći mjesec koji bi ga zaštitio od nadolazećih asteroida.
Gledajući unatrag kroz vrijeme, znamo da su velike svemirske stijene u prošlosti utjecale na Zemlju, a neki od tih udara možda su promijenili tijek povijesti našeg planeta.
Slike iz NASA-ine Shuttle radarske topografske misije STS-99 otkrivaju dio prstena kratera promjera 180 km (110 milja). Brojni cenoti (vrtače) okupljeni oko korita kratera sugeriraju prapovijesni oceanski bazen u udubljenju koje je ostavilo udar. © Autorstvo slike: Wikimedia Commons
Udarni krater Chicxulub, koji se nalazi na poluotoku Yucatan u Meksiku (vidi gornju sliku), jedan je od najboljih primjera za koje znamo, a neki stručnjaci vjeruju da je to primarni uzrok izumiranja dinosaura.
Je li moguće da se nešto slično dogodi na Marsu ako se nešto slično dogodilo na Zemlji? Na Marsu smo otkrili fascinantan udarni krater u području Lyota promjera oko 125 milja.
Lyot je veliki vršni prstenasti krater u regiji Vastitas Borealis na Marsu, smješten na 50,8° sjeverne geografske širine i 330,7° zapadne geografske dužine unutar četverokuta Ismenius Lacus. Promjer mu je 236 km. Njegovo ime odnosi se na Bernarda Lyota, francuskog astronoma (1897–1952). © Autorstvo slike: Wikimedia Commons
Veličina ovog udarnog kratera pokazuje koliko je udar bio snažan i to bi mogao biti jedan od glavnih razloga zašto je Mars sada "pustinja".
Udar ovog kometa mogao je izazvati pustoš u planetarnom sustavu Marsa. To bi bio apsolutno katastrofalan događaj u smislu globalnih klimatskih promjena. Je li moguće da je na Marsu bilo života mnogo prije nego što je izgubio atmosferu?
Čak su i civilizacije koje su Mars nekoć nazivale "domom" sada izumrle. Ako je to slučaj, gdje su Marsovci otišli? Jesu li se izvukli živi? Jesu li uspjeli pobjeći prije katastrofe? Je li Mars na bilo koji način povezan sa Zemljom? Ovo su samo neka od mnogih pitanja na koja je potrebno odgovoriti.
Viking I stigao je na svoj cilj, Mars, 20. srpnja 1976. nakon desetomjesečnog putovanja sa Zemlje. Fotografije koje je Viking I vratio na Zemlju bile su spektakularne, a neke od njih otkrivaju da Mars i nije toliko različit od Zemlje.
Neka područja na Marsu, poput Doline smrti, slična su mjestima na Zemlji. Nakon izvođenja raznih testova u potrazi za životom na Marsu, priča o Vikingu I postaje uzbudljivija. Viking I vratio je kontroverzne rezultate.
Dr. Gil Levin napravio je jedan od testova sonde Viking, koji je bio prilično “lak” test. Objasnio je da mikroorganizmi, kao i sve ostalo, udišu i zatim izdišu ugljični dioksid.
NASA je prikupila mali uzorak Marsovog tla i stavila ga u mali spremnik, koji je tjedan dana ispitivan na znakove "mjehurića" unutar cijevi, a onda se nakon sedam dana dogodilo nešto neočekivano.
Prema NASA-inim standardima, test za život na Marsu bio je pozitivan jer su unutar kontejnera Viking I viđeni “mjehurići”. Ostali testovi s različitim kriterijima pokazali su se negativnim, dok je jedan test pokazao doživotno pozitivno.
NASA je odlučila biti oprezna u ovom slučaju, izjavivši: "Nema potvrde života na Marsu." Prema nekim znanstvenicima, Mars je prije imao atmosferu sličnu Zemljinoj, ali je izbrisana prije 65 milijuna godina.
Dodajući ovu teoriju, u prošlosti je bilo nagađanja da je civilizacija koja je prije nastanjivala Mars možda pobjegla na Zemlju u potrazi za sigurnim utočištem. Dakle, možemo li se sada kvalificirati kao "Marsovci" koje smo tražili?
Neki znanstvenici tvrde da su otkrili snažne dokaze o nestalim civilizacijama na Marsu, te da su možda otkrili nuklearni signal u atmosferi Marsa koji odgovara Zemljinom nakon nuklearnog testa.
Prema znanstvenicima, dokazi Xenon-129 mogu se naći u ogromnim količinama na Marsu, a jedini poznati proces koji stvara Xenon-129 je nuklearna eksplozija. Je li ovo samo još jedan primjer koliko su Mars i Zemlja slični? Ili dokazuje da je Mars nekoć bio sasvim drugačije mjesto?
izvor
https://mysteriesrunsolved.com
Comments powered by CComment