Zbunjujući prapovijesni crteži u špiljama Varzelandije
04 Sij 2009- Detalji
- Hitovi: 10243
Slični pećinski crteži iz prapovijesnog doba, koji u prvom planu ili u
pozadini prikazuju NLO-e, također postoje i na više lokaliteta u Južnoj
Americi. U brazilskoj saveznoj državi Minas Gerrais, podalje od grada
Monte Clarosa, u stjenovitim brdima Varzelandije obraslim bujnom i
teško prohodnom tropskom prašumom, nalazi se velik i sve do 60-ih
godina XX. stoljeća slabo istražen prostran špiljski splet koji se proteže
duboko u njedra gorskog masiva.
U namjeri da detaljnije arheološki istraži te gotovo nepoznate špilje,
dobro opremljena istraživačka ekspedicija predvođena arheologom i
speleologom sveučilišnim profesorom Hermanom Ebeckenom uspjela
je, uz velike napore, zaći duboko u njih. Tamo je otkrila dotad nepoznatu
veliku pećinsku dvoranu u kojoj je bilo davno zaboravljeno pretpovijesno
indijansko groblje. Na vlažnim stijenama te impresivne podzemne
dvorane članovi ekspedicije su pod snažnim svjetlom baterijskih reflektora
ubrzo zapazili i fotografirali velik broj drevnih crteža već dobrano
nagriženih neumoljivim zubom vremena.
Na njihovo iznenađenje, na jednom od njih prikazan je neki pravilan
kupolasti objekt koji prolijeće nebom između Sunca i Mjeseca u pratnji
nekog izduženog letećeg objekta oblika cigare. Na drugim slikarijama
u toj pećini prikazani su neki diskovi koji grupno nadlijeću zemlju, a
njihova formacija veoma sliči dugačkoj zmijolikoj V-formaciji velikog
broja NLO-a viđenoj i snimljenoj 31. kolovoza 1951. godine kod grada
Lubbocka u Texasu.
Posebnu pozornost istraživača, zbunjenih tim posve neočekivanim
motivima NLO-a, privukao je jasno raspoznatljiv crtež Sunčeva sustava.
Na njemu je, s pravilnim odnosima međusobne veličine te u donekle
pravilnom rasporedu prema Suncu, prikazano osam planeta. Deveti
planet - Pluton - možda nije bio poznat nepoznatom pretpovijesnom
slikaru ili je njegov prikaz uništen neumoljivim zubom vremena.
Kad je sa svojim suradnicima pažljivije razgledao te drevne špiljske
crteže s motivima NLO-a i Sunčeva sustava, profesor Ebecken je bio vidljivo
iznenađen i zbunjen. U prvi čas je pomislio da je vjerojatno prije
njegova istraživačkog tima već netko bio ovdje i sve to nacrtao u namjeri
da zbuni buduće istraživače i navede ih na krivi trag. Da provjeri vjerodostojnost
i pobliže utvrdi starost tih fascinantnih pećinskih slikarija,
profesor Ebecken je s njih na više mjesta uzeo uzorke boja i nakon završetka
terenskog istraživanja proslijedio ih je na rutinsko laboratorijsko
ispitivanje na Sveučilište u Rio de Janeiro.
Rezultati provedenih laboratorijskih ispitivanja pokazali su da je riječ
o organskim bojama prirodna podrijetla čija starost metodom određivanja
koncentracije izotopa C-14 nije mogla biti pobliže određena.
Stručnjaci koji su ispitivali te uzorke drevnih boja drže da je njihova vjerojatna
starost oko 11.500 godina!!! Stoga u autentičnost tih pretpovijesnih
pećinskih crteža ne treba sumnjati. Oni su, po svemu sudeći, izvorni
i vjerodostojni, a potvrđuje ih i jedna drevna indijanska predaja.
Potomci pretpovijesnog indijanskog plemena koje je nekoć nastanjivalo
to područje u svojoj tradiciji spominju neke učene ljude obdarene
čudesnim moćima i znanjima. Ti su ljudi nekoć vrlo davno na okruglim
blistavim letjelicama s neba dolazili u njihov kraj. Posjećivali su njihove
pretke u srcu brazilske prašume, dulje vrijeme živjeli među njima te ih
ustrajno podučavali mnogim korisnim vještinama i znanjima.
I u tisućama kilometara udaljenoj meksičkoj saveznoj državi Queretaro
na jednoj je stijeni otkriven drevni crtež koji prikazuje neki velik
sjajan leteći objekt, nalik disku s kupolom i prozorima, kako se spušta na
tlo. Skupina ljudi tamo ga uzdignutih ruku srdačno dočekuje i klikćući
radosno pozdravlja. Da su njime dolazili svirepi svemirski barbari zasigurno
ih ne bi tako radosno dočekivali, već bi odmah pobjegli glavom
bez obzira u siguran zaklon. Starost tog znakovitog prapovijesnog pećinskog
crteža koji prikazuje slijetanje NLO-a stručnjaci procjenjuju na oko
sedam tisuća godina.
Comments powered by CComment