Bivša zaposlenik NASA pustio u javnost video koji prikazuje 3200 km dugu svemirsku letjelicu nepoznatog porijekla
24 Sij 2023
- Detalji
- Kategorija: Tajni projekti
- Kreirano: Utorak, 24 Siječanj 2023 21:59
- Napisao/la Miro Sinj
- Hitovi: 3022
Bivša zaposlenik NASA pustio u javnost video koji prikazuje 3200 km dugu svemirsku letjelicu nepoznatog porijekla
Bob Dean bivši je pripadnik NATO-ve obavještajne službe, visokopozicionirani vojnik, koji je bio uključen u velika istraživanja NLO-a. Danas, već u mirovini, odlučio je svijetu obznaniti sve što zna. Bob Dean je u svom najnovijem videu prikazao slike vanzemaljskog objekta dugog oko 3200 km u blizini planeta Saturn 1980. godine.
Bivši NASA-in inženjer koji je postao zviždač, a koji je tvrdio da je NASA desetljećima znala za postojanje izvanzemaljskog života, nedavno je objavio video duge svemirske letjelice. Video je izazvao nagađanja i teorije zavjere među gledateljima.
“Postoje inteligentne rase koje su milijardu godina ispred nas. Tamo nalazimo zvijezde koje vjerojatno imaju planete, a ti planeti mogu biti i do tri puta stariji od naše zvijezde.” – Bob Dean
Nedavno procurile datoteke ruskog svemirskog programa jasno pokazuju isti objekt kakav je opisan 1980.
Robert Dean objašnjava: “U rujnu 2009. svemirska letjelica Cassini fotografirala je ono što NASA naziva anomalijom, neobičan objekt za koji vjeruju da se kretao po volji pod kontrolom inteligencije, bio je metalan i magnetičan. Utvrđeno je da 'objekt' ima oko 3200 km duljine i 800 km promjera.
;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;
Cassini–Huygens
Cassini–Huygensova svemirska istraživačka misija (/kəˈsiːni ˈhɔɪɡənz/ kə-SEE-nee HOY-gənz), obično nazvana Cassini, uključivala je suradnju NASA-e, Europske svemirske agencije (ESA) i Talijanske svemirske agencije (ASI) poslati svemirsku sondu da prouči planet Saturn i njegov sustav, uključujući njegove prstenove i prirodne satelite. Robotska svemirska letjelica klase Flagship sastojala se od NASA-ine svemirske sonde Cassini i ESA-inog landera Huygens, koji je sletio na Saturnov najveći mjesec, Titan.[7] Cassini je bila četvrta svemirska sonda koja je posjetila Saturn i prva koja je ušla u njegovu orbitu, gdje je boravila od 2004. do 2017. Dvije letjelice dobile su imena po astronomima Giovanniju Cassiniju i Christiaanu Huygensu.
Lansiran na brodu Titan IVB/Centaur 15. listopada 1997., Cassini je bio aktivan u svemiru gotovo 20 godina, od čega je 13 godina proveo kružeći oko Saturna i proučavajući planet i njegov sustav nakon ulaska u orbitu 1. srpnja 2004. [8]. Putovanje do Saturna uključivalo je prelete Venere (travanj 1998. i srpanj 1999.), Zemlje (kolovoz 1999.), asteroida 2685 Masursky i Jupitera (prosinac 2000.). Misija je završila 15. rujna 2017., kada ga je Cassinijeva putanja odvela u Saturnovu gornju atmosferu i izgorjela kako bi se spriječio bilo kakav rizik od kontaminacije Saturnovih mjeseca, koji su mogli ponuditi nastanjivo okruženje za skrivene zemaljske mikrobe. svemirska letjelica. Misija je bila uspješna iznad očekivanja – NASA-in direktor Odjela za planetarne znanosti, Jim Green, opisao je Cassini-Huygens kao "misiju prvih" koja je revolucionirala ljudsko razumijevanje Saturnovog sustava, uključujući njegove mjesece i prstenove, i naše razumijevanje gdje bi se mogao naći život u Sunčevom sustavu.
Cassinijevi planeri prvotno su planirali četverogodišnju misiju, od lipnja 2004. do svibnja 2008. Misija je produljena za još dvije godine do rujna 2010., pod nazivom Cassini Equinox Mission . Misija je produžena drugi i posljednji put s misijom Cassini Solstice , koja je trajala još sedam godina do 15. rujna 2017., kada je Cassini de-orbitirao da izgori u Saturnovoj gornjoj atmosferi.
Modul Huygens putovao je s Cassinijem do odvajanja od sonde 25. prosinca 2004.; Huygens je sletio padobranom na Titan 14. siječnja 2005. Vraćao je podatke na Zemlju oko 90 minuta, koristeći orbiter kao relej. Ovo je bilo prvo slijetanje ikada postignuto u vanjskom Sunčevom sustavu i prvo slijetanje na Mjesec koji nije Zemljin.
;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;
izvor
https://collective-spark.xyz
Comments powered by CComment