Subota 23 Studeni 2024

Pretraga

Znanstveni radovi

Higgsova čestica

13 Ožu 2009
(Reading time: 2 - 3 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Higgsova čestica




Projekt s hadronskim sudaračem neki uspoređuju s Kolumbovim putovanjem u neotkrivene zemlje Novog svijeta. Fizičari isto kao Kolumbo imaju predođbu o nepoznatoj zemlji, ali ne znaju točno gdje leži, koliko je daleko, a nisu ni sasvim sigurni jesu li njihove ideje o njoj možda pogrešne.
kliknite na read more...

Opširnije...

Komentiraj (0 Komentara)

DUGA - Na granici legende i znanosti

11 Ožu 2009
(Reading time: 4 - 7 minutes)

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
Duga u očima znanosti


Duga je sunčeva svjetlost raspršena u svoj spektar boja i skrenuta u oko promatrača kroz kapi kiše. Dugu sačinjava skupina gotovo kružnih lukova boja koji imaju zajedničko središte.

Ova predivna pojava uvijek iznova začuđuje i oduševljava promatrača. Možda nikada niste primijetili, ali kada gledate dugu, sunce vam je uvijek iza leđa. Središte duginog luka uvijek je u pravcu nasuprot sunca, a kiša je u smjeru duge.

Kad se svjetlost sunca lomi kroz kišu, svaka njena kap djeluje poput malene prizme, raspršivanjem bijele sunčeve svjetlosti u cijeli spektar. Refleksija utječe na stvaranje luka. Naime, boje spektra se odbijaju od stražnje strane svake kapi kiše kao od zakrivljenog ogledala pod kutem od 42 stupnja i tako oblikuju obojani luk.

kliknite na read more....

Opširnije...

Komentiraj (0 Komentara)

LEONIDI - KIŠA METEORA - Zvijezde padaju

10 Ožu 2009
(Reading time: 4 - 8 minutes)

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
U studenom zaželite želju – padaju zvijezde!


Svake godine se u neposrednoj blizini Zemljine površine, u svemirskim mjerama, događa nekoliko veličanstvenih pojava kad skupine zvijezda padalica prodiru u našu atmosferu. Oko 17. i 18. studenog nebeski je svod prošaran Leonidima.

Ovisno o položaju u kojem se Zemlja nalazi u odnosu na Leonide, određeni dijelovi planeta mogu doista uživati u veličanstvenom prizoru. Jasno se i često vidi kako zvijezde padaju. Ove godine nebesku je predstavu u noći s petka, 17., na subotu 18. studenog moglo pratiti stanovništvo Zapadne Europe.

U to vrijeme doseže se vrhunac kiše meteora Leonida. Svakog sata možemo svjedočiti nekolicini padajućih zvijezda. Nekih godina se može vidjeti dramatični pljusak tijekom kojeg pada više meteora svake minute.

kliknite na read more....

Opširnije...

Komentiraj (0 Komentara)

Kada budućnost postane povijest...

09 Ožu 2009
(Reading time: 3 - 5 minutes)

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
Svemirom kroz vrijeme


Pretpostavlja se da bi putovanje kroz vrijeme moglo biti ostvarivo iskorištavanjem svemirskih fenomena. Prethodni je članak bio samo uvod u niz gotovo nepojmljivih teorija. Nastavimo ih pojašnjenjem teorija kojima suvremena znanost pokušava ukrotiti vrijeme.

Crne rupe.

Kada zvijezda, čija je masa više nego četiri puta veća od one našega Sunca, 'pregori', ona kolabira pod pritiskom vlastite težine. Tako nastaje crna rupa s gravitacijskim poljem iz kojega niti svjetlost ne može pobjeći. Sve što dođe u kontakt s rubnim dijelom crne rupe, usisava se u nju.kliknite na read more...

Opširnije...

Komentiraj (0 Komentara)

LHC – Large Hadron Collider

05 Ožu 2009
(Reading time: 3 - 5 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
LHC – Large Hadron Collider




LHC (Large Hadron Collider), ubrzivač čestica, predstavlja projekt nevjerojatno velikih razmjera, u svijetu znanstvene suradnje. LHC se nalazi 100 metara ispod zemlje i koristi 27 kilometarski kružni tunel. Tunel sadrži dvije cijevi, svaka cijev sadrži snop. U dvijema cijevima snopovi putuju u suprotnim smjerovima oko prstena. 1232 magneta čuva snopove čestica u cijevima na svojim kružnim stazama, dok se dodatnih 392 magneta koriste kako bi zadržali fokusirane snopove i kako bi povećali šanse za interakciju između čestica u četiri sjecišta. Postoji više od 1600 supravodljivih magneta, a teže više od 27 tona. 96 tona tekućeg helija potrebno je da bi se zadržalo magnete na radnoj temperaturi.                                  kliknite na read more....

Opširnije...

Komentiraj (0 Komentara)

WMD hosting

wmd dno